Buk, Resnik, Svilna

Leže podno Dilj-gore na cesti Pleternica – Đakovo, u uvali potoka Skočinovca. Ova tri sela predstavljaju u stvari jedno selo s tri imena. U davnoj prošlosti bila su sela na različitim mjestima. Buk se nekad nalazio na putu prema selu Vrčindolu. Svilna je imala dva dijela i to Gornja i Donja Svilna. Gornja Svilna bila je na mjestu današnjih Kalinića, a Donja Svilna u blizini današnje bučke škole. Resnik također nije ležao gdje je danas nego južnije u brdima Dilja.

Resnik, Svilna, Buk - pogled s Dilja

Ime Buk postalo je, vjerojatno, od plemićkog naslova Bolk i od brda Bolkovac što znači Bukovac ili Bukvik. Ovo brdo se nalazi pored sela. Svilna je dobila ime prema svili i svilarima, jer se nekada u ovim krajevima mnogo gajila svila. Ova tri sela su u popisu od 1702. bila zabilježena kao “pagus Szvilna cum Viliis Wuk et Resznik”.

Buk, crkva sv. Jurja

Buk se prvi put spominje 1334. i u njemu je bila župa; župa u Svilni se spominje 1464. Svilna i njezini gospodari plemići svilnački spominju se prvi put 1313. Poslije su gospodari Svilne postali plemići Berislavići Grabarski i gospodarili njom do dolaska Turaka. Resnik se spominje prvi put 1334. godine. Za turske vladavine gospodar je bio Ibrahim-aga iz Požege, a imena ostalih turskih gospodara nisu sačuvana.

U popisu 1702. godine spominju se obitelji: Barić, Jušić, Kalinić, Kovačić, Klapšić, Stipanović, Kovač, Delić, Ognjenčić, Đurić, Kavedža, Dolčić, Petračić, Bošnjak, Šimić, Lazarić, Filipović, Žugić, Žagić, Bosnić, Kršilović. Nešto kasnije doselili su Šimunovići, Toromanovići, Gabrići, Stivakovići i Hrmići. Do danas su se održale obitelji: Barić, Jušić, Kovačić, Klapšić, Ognjenčić, Bošnjak, Lazarić, Kršilović, Filipović, Hrmić i Šimunović.

Poslije odlaska Turaka preselili su stanovnici Buka, Svilne i Resnika uz današnju cestu koja je sagrađena 1799. godine. Stanovništvo je opadalo neprekidno, te je od 1769. kada je bilo u Buku, Resniku i Svilni 499 stanovnika, palo na 355 stanovnika 1804., te na svega 322 stanovnika 1818. Zbog stalnog izumiranja pučanstva morala se gospoštija pleternička pobrinuti za naseljavanje, pa je od 1837. do 1841. doselilo 30 obitelji iz Ugarske pretežno Nijemaca i Čehoslovaka. Drugi val naseljavanja moravskih Čeha koji dolaze u Resnik počinje 1875. Prvi doseljenik bio je Šimun Svoboda, a onda ostale obitelji koje su se uglavnom održale do danas. Doseljavanje se odrazilo na porast stanovništva te 1900. broje ova sela 621 stanovnika, 1953. broje 702. stanovnika. (Buk 262, Resnik i Svilna 212 stanovnika). Toliko ima i prema popisu iz 2001. godine.

Najbrojnije obitelji u Buku su Bešker (4 domaćinstva sa 21 članom) te Jušić i Nikolić sa (3/13). U Resniku su to Baketarić (6/25), Bešker (4/16), Jakovljević (2/13), a u Svilni Barić (5/13), Zečević (2/12) i Lazarić (2/12). Katolička župna crkva u Buku posvećena je sv. Jurju (23. travnja). U Svilni se 1934. rodio dr. sc. Nikola Filipović, sveučilišni profesor i sudac Ustavnog suda. U Resniku je 1936. rođena Marija Barbarić Fanuko, književnica.