Frkljevci i Kadanovci
Sela Frkljevci i Kadanovci međusobno su povezana kao jedno, a leže oba na cesti koja od Pleternice dolinom potoka Gnojnice vodi preko Grižića u Slavonski Brod. Ponad njih su šumoviti obronci Dilj-gore. U srednjem vijeku oba su sela bila bliže Dilju gdje se nalazila i utvrda Frkljevci koju je kralj Matija Korvin dao porušiti jer se njen gospodar Blaž Husar odmetnuo od njega.
Vatrogasni dom u Frkljevcima (Kadanovcima)Prvi put je ime Frkljevci zapisano 1335. godine, kao sjedište župe koja je obstojala sve do osmanske okupacije. Tijekom 15. st. spominje se u zapisu kao Ferklewecz i Ferlyewcz što podsjeća na ime Ferko (mađ. Franjo), pa se smatra da otuda potječe naziv sela. Selo Kadanovci spominju se manje, a smatra se da je postalo od imena plemića Kadan ili Kudon koji je bio gospodar od Svine. Postoji i mišljenje da je taj naziv postao od katana, tj. stražar na pograničnom području u tursko doba.
U to doba upisani su Frkljevci 1545. kao selo u pleterničkoj nahiji kada mu je seoski knez bio neki Lacko. Zapisano je da je turski gospodar Frkljevaca bio Karafarović- aga iz Požege, a Kadanovaca Mehmed-aga Karalić iz Broda. Kadanovci su u turskom poreznom popisu iz 1545. prvi put spomenuti, a navodi se da su pripadali nahiji Gnojnici čije se ime izgubilo. Možda su Kadanovci nastavak te Gnojnice iz srednjeg vijeka?
U prvom popisu iz 1702. godine navedene su obitelji: Babić, Banović, Katić, Kovačević i Šušić, a u Kadanovcima: Andrić, Antolović, Blažević, Gavrić, Livaković, Markanjević, Nikoli(či)ć, a za njima su doselili u Frkljevce: Agić, Janjić, Maričić, Prdić, Šeferović, Tomašević i Vidović. U Kadanovce su došli: Bebić, Bošnjak(ović), Jagodić, Kovačević, Tomašević i Vidaković. Potkraj 19. i u početku 20. st. dolaze u oba sela Česi, odnosno Moravci (Elis, Kubik, Dreksler, Halir, Horaček, Krenek, Polašek, Starit i Švajda i Sokolsky iz Poljske). Doseljavali su i Ličani te Primorci (Abramović, Gašparac, Mršić, Mihelčić, Knapić) te Klobučar i Repinc iz Gorskog Kotara i Hruškar, Kelemen, Kušter, Turčin iz Zagorja. Prema popisu iz 2001. u Frkljevcima je najviše Jagodića (8 obitelji i 32 člana), zatim Katića (9/28), Štefančića (4/18), Vidovića (5/15) i Živkovića (4/15).
U Kadanovcima je najviše Livakovića (4/18), Kelemena (3/12), Čondića (3/12), Drekslera (3/10) i Živkovića (2/10). Najmanje su stanovnika Frkljevci imali daleke 1880. godine i to 177, najviše u početku 20. st. 1931. godine – 478, a prema popisu 2001. godine 385 u 109 obitelji. Kadanovci su 1880. godine imali samo 60, najviše 1948. – 242, a po zadnjem popisu imaju 219 u šezdesetak obitelji. U selu postoji područno odjeljenje Osnovne škole K. Adžića iz Pleternice (od 1921.), Vatrogasni dom i kapelica sv. Florijana Sebastijana.
Gradska naselja
- » Ašikovci
- » Bilice
- » Blacko
- » Brđani
- » Bresnica
- » Brodski Drenovac
- » Bučje
- » Buk
- » Bzenica
- » Ćosinci
- » Frkljevci
- » Gradac
- » Ivanindvor
- » Kadanovci
- » Kalinić
- » Knežci
- » Komorica
- » Koprivnica
- » Kuzmica
- » Lakušija
- » Mali Bilač
- » Mihaljevci
- » Mihaljevići
- » Novoselci
- » Pleternički Mihaljevci
- » Poloje
- » Ratkovica
- » Resnik
- » Sesvete
- » Srednje Selo
- » Sulkovci
- » Svilna
- » Trapari
- » Tulnik
- » Vesela
- » Viškovci
- » Vrčin Dol
- » Zarilac
- » Zagrađe












