Devetnice
Danas je Pleternica širom Hrvatske poznata kao mjesto hodočašća, u kojem se od 1955. svake godine potkraj kolovoza proslavlja Devetica u čast "Gospi od suza", vjerski simbol ovoga kraja. Ovo proštenje je proizašlo iz desetljetnog nastojanja za izgradnjom crkve, koja je okrutno srušena tijekom II svjetskog rata, a najviše zahvaljujući župniku msgr. Ljudevitu Petraku, koji je od 1972-1992. godine bio i dekan požeškog dekanata sa sjedištem u Pleternici. Ovo je kronologija događaja oko pleterničke crkve.
3. prosinca 1944. u 7,30 ujutro, zapovjednik Virovitičke partizanske brigade naložio je da se mjesna crkva sv. Nikole iz 18. stoljeća minira, i digne u zrak, pod izgovorom da se njom koristi neprijatelj. Bio je to početak borbe protiv religije, kao "opijuma za narod". Na pritužbu iz Komande III. Korpusa na Papuku bilo je obećano da će se nakon rata sagraditi nova crkva.
12. svibnja 1945. ubijen je župnik Franjo Radović, iz automatske puške, od strane nepoznatog vojnika, koji se predstavio kao odbjegli domobran.
12. svibnja 1946. u Pleternici je na glavnom trgu održan masovni sastanak građana i vjernika na kojem se tražila izgradnja spomen crkve na starim temeljima, a u mjesnom parku nove moderne crkve. Mjesni odbor Pleternice odlučio je jednoglasno da će se odobriti zemljište za gradnju crkve, a župnik Petrak je zbog ovoga išao kod svećenika Zvonka Brkića (koji je bio u partizanima). Ipak, od inicijative nije bilo ništa, a skupljeni materijal je dodijeljen za gradnju Zadružnog doma, popravak škole i Šumariju, te za spomenik palim borcima – partizanima.
24. prosinca 1948. izdano je dopuštenje za izgradnju srušene crkve, a nacrt je izradio požeški graditelj Bobo Fleissig.
6. ožujka 1950. započinju s radom tri zidara iz Zagrađa gradnju crkve na starim temeljima, no samo nakon sat i pol stiže zabrana daljnjeg rada. I u narednim godinama Petrak unajmljuje nekoliko zidara iz Pleternice, Bresnice i Viškovaca da nastave gradnju, ali NO općine obustavlja radove uz izgovor da je rješenje zastarjelo.
1954. se na misijama u župi Bučje rodila ideja o slavljenju Majke Božje i devetodnevnom moljenju (devetice) u već mučeničkoj župi sv. Nikole u Pleternici. Pleternički vatrogasci su na pritisak Partije zabranili održavanje mise koja se do tada održavala u Vatrogasnom domu. Odlukom Kotarskog suda u siječnju su sve crkvene stvari izbačene iz Vatrogasnog doma u Pleternici. Otada vjernici imaju svete Mise na otvorenom poput prvih kršćana.
1955. započinju u Pleternici misije i devetice koje traju od 23. kolovoza do 31. kolovoza, a posvećene su Gospi od suza iz Sirakuze koja je na čudesan način proplakala. Njene čudesne moći prenesene su u Pleternicu koja je na taj način postala proštenište u koje će dolaziti više desetaka tisuća vjernika. To je bio odgovor crkve na komunistička maltretiranja, i to na mjestu gdje nema crkve i gdje se sv. službe obavljaju na ruševinama, a priručni oltari su bili često oskrnavljeni.
1958. zbog iznimnih zasluga u neravnopravnoj borbi za izgradnju srušene crkve i slobodu vjeroispovijesti nadbiskup Franjo Šeper dodijelio je velečasnom Petraku priznanje i imenovao ga začasnim prisjednikom Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu s pravom nošenja pojasa ljubičaste boje.
Problem pleterničke crkve prelazi granice Jugoslavije jer ukazuje je na vrlo negativan odnos države prema crkvi u komunističkom sustavu. Da bi se izbjegle negativne ocjene o tome, potaknuti su razgovori o gradnji crkve u Pleternici, što je konačno, 21. srpnja 1963., dovelo do dozvole o gradnji crkve u Pleternici. Općinski odbor je bio prisiljen na ovaj čin zbog međunarodnog odjeka koji je imao cijeli pleternički slučaj, zbog upornosti župnika Petraka, te masovnog dolaska na proštenje u Pleternicu. Ipak, usmeno je rečeno da se crkva ne smije graditi u središtu mjesta, niti biti na istim temeljima kao i prethodna, te da ne smije biti na dominantnom mjestu, već zapadno uvučena iznad pašnjaka Dolača. Nacrte je izradio tada najugledniji hrvatski arhitekt Stjepan Planić, uz pomoć Edite Bošnjaković. Iako se u narod puštala vijest kako će to biti predimenzionirana i preskupa crkva, narod se odazvao kako u donacijama, tako i radom.
31. svibnja 1971. je u Pleternici, nedaleko ruševina stare crkve sv. Nikole nadbiskup zagrebački Franjo Kuharić posvetio novoizgrađenu crkvu Srca Marijina i Gospe od Suza. Slavila se dotad najveća, i jedna od prvih, crkava podignutih u doba komunističkog sustava u Hrvatskoj. Bile su to dvije crkve, na dvije etaže, s muzejom i samostanom sestara Pokornica. Bilo je to spomen-zdanje nekadanje crkve sv. Nikole. 1973. je župnik Petrak imenovan za požeškog dekana, a i bio je jedan od rijetkih koji su onemogućili stvaranje svećeničkog sindikata (zbog odvajanja crkve u Hrvatskoj od Rima, kako su to partijski forumi tražili).
16. ožujka 1999. umro je vlč. msgr. Ljudevit Petrak, pleternički župnik, dekan požeškog dekanata i prvi počasni građanin Grada Pleternice.
